Dobar ishod je posledica pravilnih procena i ispravnog delovanja!

    Početna strana    |    O nama    |    Kontakt    |    Garancija kvaliteta    |    U potrazi za sunčanim gradom    |    Mnogostranost arhitektonske struke    |    Umetnost i njen smisao    |    Sokratovo podučavanje filosofiji    |    Kursevi, seminari i letnja škola arhitekture    

U potrazi za sunčanim gradom

Prema Brundland-skom izveštaju Komisije za okolinu, tj. čovekovo okruženje i razvoj : održiv razvoj je razvoj koji se ogleda u korišćenju sadašnjosti, bez izlaganja opasnosti budućih generacija da je i one mogu koristiti za sopstvene potrebe. Održivi razvoj je proces promena u kojima su korišćenje resursa, upravljanje investicijama, orijentacija tehnološkog razvoja i institucionalne promene, u harmoniji i povećavaju podjednako sadašnji i budući potencijal u korist ljudskih potreba i želja“.

PRINCIPI ODRŽIVOG RAZVOJA:

  • korišćenje obnovljivih resursa ne sme da prekoračuje mogućnost njihove obnove;
  • zagađenje životne sredine mora da bude ispod apsorpcionih moći ekosistema;
  • održavati zdrav biosistem sa što je moguće većim obiljem vrsta;
  • negovati kulturno nasleđe;
  • apsolutno smanjiti upotrebu neobnovljivih resursa i njihovo korišćenje dopustiti samo u ograničenoj meri.

ZADACI PROSTORNOG I URBANISTIČKOG PLANIRANJA U FUNKCIJI ODRŽIVOG RAZVOJA:

  1. ograničenje širenja naselja, odnosno građevinskog područja;
  2. fleksibilnost korišćenja prostora u naseljima;
  3. ekološka revitalizacija životnog prostora;
  4. očuvanje kulturnog i graditeljskog nasleđa;
  5. ujednačavanje uslova života u naseljima

1.       ograničenje širenja naselja, odnosno građevinskog područja - kod naselja gradskog karaktera:

o              područja koja menjaju namenu

o              područja za urbanu transformaciju

o              područja za zamenu građevinskog fonda

- kod naselja seoskog karaktera:

o              popunjavanje neizgrađenih prostora

o              usitnjavanje postojećih građevinskih parcela

o              zamena građevinskog fonda

2.                 fleksibilnost korišćenja prostora u naseljima

fleksibilnost podleže sledećim ograničenjima:

o              površine od javnog inteesa moraju da budu zaštićene od promena

o              ne sme se prekomerno smanjiti udeo stanovanja u pojedinim delovima naselja

o              ne sme se razoriti socijalna struktura naselja

Zatim, urbanistička struktura naselja mora da bude multifunkcionalna (i u postojećim i u novim delovima)

Zatim, treba imati u vidu da objekti i površine mogu da menjaju namenu. Ovaj princip danas srećemo u četiri oblika:

o              pretvaranje stanova u kancelarije i dr. usluge

o              pretvaranje industrijskih objekata u objekte za zabavu

o              pretvaranje industrijskih objekata u stambene objekte

o              ponovno korišćenje za proizvodnju pređašnjih površina za industriju i zanatstvo

3.                 ekološka revitalizacija živitnog prostora

o              što je moguće više uvažavati lokalne uslove

o              štedeti građevinsko zemljište integrišući stanovanje, rad i odmor

o              podizati kvalitet naselja očuvanjem prostora prirode i predela, negovanje naseljskih struktura i ambijenata, brižljivog oblikovanja i arhitektonske raznovrsnosti objekata

o              održavati kontrast između predela i naselja a prostor prirode povezivati sa naseljskim zelenim površinama

o              stvarati zelene površine kao naseljsku opremu u stambenim područjima kako bi se veliki deo potrebe za odmorom mogao zadovoljavati u samom naselju

o              davati apsolutnu prednost masovnom javnom prevozu i nemotorizovanom prevozu, odvajajući teretni i tranzitni saobraćaj od naseljskih saobraćajnih tokova

o              obezbediti zaštitu izvorišta vodosnabdevanja; efikasno tretirati tečni i čvrsti otpad: daljinsko grejanje i razvoj drugih komunalnih službi

4.                 očuvanje kulturnog graditeljskog nasleđa

kroz princip tihe rekonstrukcije tj. revitalizacije, poboljšanja i dogradnje postojećih objekata, a u manjoj meri i izgradnje novih objekata. Javlja se i potreba da se utvrđuju i uslovi za oblikovanje objekata.

5.                 ujednačavanje uslova života u naseljima

putem sanacija delova naselja po sledećim područjima:

o              područja lake sanacije, sa objektima dobrog kvaliteta, gde bi se izvršila neophodna korekcija regulacije postojećih ulica, radi obezbeđenja saobraćajne funkcije i smeštaja komunalne infrastrukture. Zatim, izvršila bi se neophodna promena gađevinskih parcela u cilju obezbeđenja priključka svake parcele na ulicu i obezbeđenja prostora za javne službe

o              područja radikalne sanacije, sa nepravilnim parcelama, nepotpunom uličnom mrežom, oskudnom komunalnom infrastrukturom i javnim službama, sa građevinama lošeg kvaliteta i ispod higijenskih normi, gde bi se utvrdila regulacija novih ulica i izvršila parcelacija u skladu sa okolnim ambijentom.